Rastuća nejednakost u razvijenim zemljama

Novi podaci o rastućoj nejednakosti u visokorazvijenim zemljama

© UNICEF/UNI173324/Pirozzi

Zagreb/Ženeva, 14. travnja 2016.

Novo UNICEF-ovo izvješće donosi uvide o tome kako nejednakost utječe na djecu u visokorazvijenim zemljama.

Izvješće UNICEF-ova ureda za istraživanja Innocenti br. 13 − „Pravednost za djecu: Pregled nejednakosti u bogatim zemljama‟ − donosi podatke o 41 zemlji, među kojima su članice Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Podaci pokazuju koliko djeca s dna ljestvice zaostaju za prosječnim vršnjacima. Izvješće prikazuje donje vrijednosti nejednakosti u prihodima, obrazovnom postignuću te samoprocjenama zdravlja i životnog zadovoljstva.

Na vrhu tablice, u svim kategorijama, nalazi se Danska, u kojoj je najmanja nejednakost među djecom. Izrael i Turska na dnu su tablice.

U pola zemalja koje su obuhvaćene Izvješćem više od 10 posto djece živi u kućanstvima s manje od 50 posto prosječnog dohotka, a u trećini zemalja taj je jaz narastao u razdoblju od 2008. do 2013. godine.

Nejednakost u vlastitoj percepciji zdravstvenih simptoma porasla je u većini zemalja između 2002. i 2014. godine. Unatoč tome došlo je do značajnog smanjenja u nejednakosti u tjelesnim aktivnostima te nezdravoj prehrani.

Nejednakost na dnu ljestvice također se smanjila u čitalačkim postignućima u većini zemalja.

U samoprocjeni zadovoljstva životom na skali od 1 do 10, srednja je vrijednost 8, međutim djeca na dnu distribucije zaostaju u odnosu na svoje vršnjake. U svim zemljama djevojke u dobi od 13 do 15 godina izražavaju manje zadovoljstvo životom od mladića.

Izvješće donosi i preporuke vladama kako poboljšati dobrobit djece:

  • zaštiti prihode kućanstava s najsiromašnijom djecom
  • poboljšati obrazovna postignuća učenika koji žive u težim životnim prilikama
  • promicati i podržavati zdrav stil života za svu djecu
  • uzeti u obzir subjektivan doživljaj dobrobiti djece
  • pozicionirati jednake šanse u središte mjera za dobrobit djece.

„Izvješće nas podsjeća da dobrobit djece u bilo kojoj zemlji nije nužno odraz razine ekonomskog razvoja te zemlje, već na njega utječu i izbori javnih politika”, poručila je direktorica UNICEF-ova ureda za istraživanja dr. Sarah Cook. „Kako raste naše razumijevanje dugoročnih učinaka nejednakosti, tako sve jasnije postaje u kojoj mjeri vlade trebaju posvetiti pažnju dobrobiti sve djece, kako bi svatko dobio mogućnost razviti svoje potencijale.”

Tu su i drugi značajni nalazi:

  • Dvije najbogatije države u svijetu – Japan i SAD – nalaze se u najdonjoj trećini tablice po dohodovnoj nejednakosti. U obje je zemlje prihod kućanstava u najdonjem percentilu oko 40 posto srednjeg prihoda u kućanstvu.
  • Dvije vrlo bogate zemlje – Belgija i Francuska − nalaze se na dnu tablice obrazovanja, s velikim jazovima u obrazovnoj uspješnosti.
  • Više od polovine djece u Turskoj i gotovo trećina djece u Bugarskoj, Francuskoj, Izraelu, Italiji, Malti i Rumunjskoj samoprocjenjuje da ima jedan ili više zdravstvenih simptoma dnevno.
  • Samo su Španjolska i Sjedinjene Američke Države poboljšale stanje u sva četiri indikatora zdravlja od 2002. godine.

U Hrvatskoj je nejednakost prema svim kriterijima manje zastupljena, pa se Hrvatska nalazi među najbolje pozicioniranim zemljama (12. na rang-listi od ukupno 41 zemlje). To znači da je razlika između djece na dnu ljestvice i djece koja se nalaze u prosjeku u odnosu na dohodak, obrazovanje, zdravlje i zadovoljstvo životom relativno mala. No u pokazateljima dohodovne nejednakosti i zadovoljstva životom djece u Hrvatskoj postoji prostor za razmatranje mjera koje bi znatnije utjecale na smanjenje razlike između prosjeka i 10% djece u najlošijoj poziciji.

Izvori podataka:

    • Izračuni dohodovne nejednakosti među djecom temelje se na mikropodacima statistike Europske unije o dohotku i uvjetima života (EU-SILC) za 2013. godinu za zemlje EU-a te Island, Norvešku i Švicarsku.
    • Za preostalih devet zemalja uključenih u analizu koristili su se podaci o dohotku iz nacionalno reprezentativnih studija o dohocima kućanstva.
    • Analiza nejednakosti u obrazovnim postignućima temeljena je na programu procjene uspješnosti učenika PISA – na podacima prikupljenim 2006., 2009. i 2012. godine
    • Podaci o zdravlju i zadovoljstvu životom prikupljeni su iz istraživanja o zdravstvenim ponašanjima školske djece (HBSC) provedenog 2013./14.

Download sekcija

  • Pravednost za djecu: Pregled nejednakosti u bogatim zemljama (na engleskom jeziku)

    Izvješće UNICEF-ova ureda za istraživanja Innocenti br. 13 − „Pravednost za djecu: Pregled nejednakosti u bogatim zemljama‟ − donosi podatke o 41 zemlji, među kojima su članice Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Podaci pokazuju koliko djeca s dna ljestvice zaostaju za prosječnim vršnjacima.

Ukoliko želite biti obavješteni o novim UNICEF publikacijama, molimo Vas da se prijavite na našu mail listu.

Preskoči ovaj korak
Updated: 14 travnja 2016
  • Share